Radom je obuhvaćena obrada rezultata za 129 krava iz dva različita uzgoja, Farma A sa 109 i Farma B sa 20 grla. U istraživanju utjecaja abiotskih čimbenika na zdravstvenu kakvoću kravljeg mlijeka na dvije farme (farma A u Virovitičko – podravskoj županiji i farma B u Koprivničko–križevačkoj županiji) različitog uzgoja i držanja, korišteni su podatci iz godine 2017. i 2018. dobiveni redovitom kontrolom u dva laboratorija, interni laboratorij samokontrole tvornice sira „Sirela“ i laboratorij SLKM u Križevcima. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja kretanja BSS (broja somatskih stanica) i UBB (ukupnog broja bakterija) u mlijeku te istraživanje utjecaja određenih okolišnih čimbenika na oba parametra. Način držanja, veličina stada i vremenske prilike imaju utjecaj na BSS i UBB u mlijeku te mikroklimu staje. Farma A ima veće stado (109 krava) od farme B (20 krava) što rezultira daleko većim BSS i istovremeno većim UBB u mlijeku. Međutim, iako farma B ima nepovoljnije uvjete držanja krava, moguće je da veličina stada u ovom slučaju ima utjecaj na povećanje tih parametara kao stresni čimbenik. Stoga gospodarstvo farme A bi moglo poboljšati upravljačku praksu glede higijene i tehnike mužnje, prilagođeno veličini stada. Istraživanjem mikroklime u obje nastambe, na farmi A i farmi B, može se zaključiti da tip nastambe utječe na mikroklimu i kvalitetu zraka u prostoru staje. Praćenjem analiza vremenskih prilika po godišnjim dobima u godini 2018. od strane DHMZ-a, sezone u kojima je proglašeno kišno razdoblje, na farmi A u zimi (280 004) i na farmi B u jeseni (195 009), imaju najviši BSS. Međusobnom usporedbom rezultata, nije utvrđen utjecaj metoda laboratorijske analitke iz dvaju različitih laboratorija (SLKM u Križevcima i laboratorij samokontrole tvornice Sirela), na rezultate analitike kakvoće mlijeka.