Od davnina je upotreba mlijeka kopitara poznata u svijetu. U našim krajevima, u mediteranskom i priobalnom području magarac je uglavnom korišten kao radna životinja, a mlijeko magaraca se koristilo u liječenju bolesti dišnog sustava. U Republici Hrvatskoj definirane su tri pasmine magaraca: istarski magarac, sjevernojadranski magarac i primorsko-dinarski magarac, koji su na popisu ugroženih vrsta. U RH nastoji se popularizirati istarski magarac koji je uključen u uzgojni program, a može proizvesti oko 0,74 l/mužnji mlijeka te primorsko dinarski magarac sa dnevnom proizvodnjom 0,3-0,5 l/mužnji. Laktacija mlijeka uglavnom je pasminska odlika, a na nju također utječe adekvatna prehrana te pravilan postupak sa životinjom. Posljednjih desetak godina provodi se sve više studija po pitanju utjecaja mlijeka kopitara na zdravlje čovjeka. Kod kopitara nije provedena selekcija na mliječnost te je proizvodnja u odnosu na proizvodnju kravljeg mlijeka malena. Mlijeko kopitara je svojim kemijskim sastavom najsličnije humanom mlijeku te zbog toga povoljno utječe na metabolizam, rast i razvoj djece. Kumis, fermentirani proizvod mlijeka kopitara koristi se u liječenju AIDS-a i tuberkuloze. Sa velikom učinkovitošću mlijeko kopitara primjenjuje se kao terapija kod raznih upalnih procesa u organizmu i kod alergije na kravlje mlijeko. Magareće mlijeko se osim za konzumaciju u svježem stanju sve više koristi kao sirovina u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji.