Uvoz sjemena špinata poveća se iz godine u godinu, povećava se i broj ispitivanja klijavosti jer se tijekom godine špinat uvozi u nekoliko navrata. Kod ispitivanja klijavosti sjemena primijećeno je da se rezultati klijavosti dobiveni u laboratoriju za ispitivane kakvoće poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ne slažu sa rezultatima klijavost dobivenim u zemljama izvoznicama sjemena. U cilju istraživanja dolazi li u Hrvatsku loše sjeme špinata ili je metoda propisana pravilnikom neadekvatna za sjeme špinata provedeno je ispitivanje klijavosti na dva uzorka sjemena špinata iz uvoza. Korišten je metoda ispitivanja klijavosti na filtar papiru sa predtretmanom hlađenja na pet, sedam i deset dana te bez hlađenja. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju za kontrolu kakvoće poljoprivrednog reprodukcijskog materijala na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Najbolji rezultati u oba uzorka dobiveni metodom bez prethodnog hlađenja, te je postotak klijavosti za prvi uzorak pri temperaturi od 15°C bio 77%, a pri temperaturi od 20°C bio je 56%, dok je kod drugog uzorka bio 84% pri temperaturi od 15°C i 65% kod temperature od 20°C što je znatno više nego kod ostalih tretmana koji su bili prethodno hlađeni. Iz navedenog se može zaključiti da prethodno hlađenje nije potrebno provoditi na sjemenu špinata koje nije iz iste vegetacijske godine u kojoj se provodi ispitivanje jer je kod špinata prisutna poliježetvena dormantnost sjemena. Predtretman hlađenja na sjemenu koje je starije od godinu dana izaziva smanjenu klijavost.