Istražen je utjecaj hranidbe mliječnom zamjenicom na rezultate u uzgoju prasadi do odbića. Istraživanje je provedeno u dva navrta na svinjogojskoj farmi Sveučilišta Harper Adams u Velikoj Britaniji. U prvom istraživanju bilo je 61 prase u tri grupe, prasad A i B grupe bila je hranjena krmačinim mlijekom i predstarterom, a prasad u trećoj grupi je uz ovaj obrok dobivala je i mliječnu zamjenicu. U grupi A i B mortalitet prasadi bio je 5,9 odnosno 4,2 % dok je u C grupi prasadi hranjene i mliječnom zamjenicom zabilježen manji mortalitet 2,5%. Uočeno je da je prasad C grupe imala veću konzumaciju predstartera na 4. dan i 14. dan od ostale dvije grupe, a na 21. dan starosti čak 6,5 g tj. 9,7 g dnevno više od ostale dvije grupe. Može se reći da je prasad C hranidbe imala veći apetit u odnosu na preostale dvije grupe što je rezultiralo i najvećim dnevnim prirastom i najvećom prosječnom težinom kod odbića. U drugom je istraživanju učinka primjene mliječne zamjenice bilo 101 prase, od kojih je 51 prase u drugoj grupi imalo pristup mliječnoj zamjenici. Prosječna tjelesna težina prasadi na 4. dan je bila jednaka, 1,88 kg, a na 21. dan je prasad bez dodatka mliječne zamjenice imala veću prosječnu tjelesnu težinu (6,19 kg) kao i pri odbiću na 26. dan. Prirast mjeren do 4. dana je bio 272 g po prasetu po danu, dok u razdoblju promatranom od 4. do 21. dana dnevni prirast bio manji kod primjene mliječne zamjenice, razlog je sporija vremenska adaptacija na pojilicu, no nisu bile statistički značajne razlike između grupa. Grupa prasadi koja je hranjena mliječnom zamjenicom imala je mortalitet 1,9%, a kod prasadi bez dodataka mliječne zamjenice mortalitet je iznosio 6,1%, što je statistički vrlo visoko značajna razlika između grupa (P<0,001).