Rad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
završni rad
36   0
UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE
Martina Bahat (2016)
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
Citirajte ovaj rad...

Bahat, M. (2016). UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE (Završni rad). Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:394681

Bahat, Martina. "UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE." Završni rad, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:394681

Bahat, Martina. "UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE." Završni rad, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:394681

Bahat, M. (2016). 'UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE', Završni rad, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, citirano: 16.07.2019., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:394681

Bahat M. UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE [Završni rad]. Križevci: Visoko gospodarsko učilište u Križevcima; 2016 [pristupljeno 16.07.2019.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:394681

M. Bahat, "UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE", Završni rad, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Križevci, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:394681

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:394681
Podaci o radu
NaslovUTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE
AutorMartina Bahat
MentorRenata Erhatić (mentor)
MentorIvka Kvaternjak (mentor)
Član povjerenstvaDragutin Kamenjak (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaRenata Erhatić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvka Kvaternjak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
Križevci
Datum i država obrane2016-12-07, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Sažetak
Malina ( Rubus idaeus) je višegodišnja samonikla biljka, pripada redu Rosales, obitelji Rosaceae, podobitelji Rosaideae, rodu Rubus, podrodu Idaeobatus. Vjeruje se da je malina podrijetlom iz Juţne Azije i da je toliko stara da su je jeli i špiljski ljudi. Kroz vjekove cijenjena je kao ljekovita biljka. Stari Grci pripisivali su joj moć poticanja plodnosti, u koju su svrhu više koristili njene listove nego plodove. MeĊutim, oĉaravajući okus ploda maline najzasluţniji je za njen današnji status vrhunski popularnog voća. Istraţivanje je provedeno na sortama maline Polka, Himbo Top i Sugana u nasadu malina vlasnika Kristijana Kolaka koji se nalazi u mjestu Selnik nedaleko od grada Ludbrega. Cilj ovog istraţivanja bio je utvrditi razlike izmeĊu sorata u visini stabljike, pri uobiĉajenom broju izboja, te u prinosu ploda kao i o njegovim karakteristikama. Temeljem provedenog istraţivanja moţe se zakljuĉiti da se plodovi maline istraţivanih sorata razlikuju u prinosu i kvaliteti ploda. Najveći prosjeĉni prinos izmjeren je kod sorte Polka, dok je najmanji kod sorte Himbo Top. Mjerenjem prosjeĉne duţine i širine ploda utvrĊeno je da su najveći plodovi kod sorte Polka, a najmanji kod sorte Himbo Topa.
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:185:394681
Studijski programNaziv: Poljoprivreda
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka poljoprivrede (bacc. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOgraničen pristup
Uvjeti korištenjahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
Datum i vrijeme pohrane2016-12-14 08:19:05