U istraživanju je analiziran uzgoj sjemena Jarog stočnog graška u periodu od 2016. do 2018. godine u Bc institutu na lokaciji Odranski Obrež i Blato. Grašak je u 2016. sijan 30.1., u 2017. 23.2., a u 2018. 31.1. Za sjetvu je korišteno 220 kg/ha sjemena (200 klijavih zrna/m2). Gnojidbom je primjenjivano 132-135 kg/ha N, 54-64 kg/ha P2O5 i 81-96 kg/ha K2O. Zaštita od korova obavljana je s herbicidom Corum (1,25 l/ha) u fazi 2 lista. Zaštita od graškovog žiška obavljana je u fazi 20% cvatnje s insekticidom Sumialfa 5 FL (0,2 l/ha). Tijekom vegetacije dva puta je obavljan stručni nadzor nad sjemenskim usjevom. U 2016. žetva je bila 142., u 2017. 115., a u 2018. 129. dan nakon sjetve. Prinos sjemena graška u 2016. bio je 3,7 t/ha, u 2017. 2,85 t/ha i u 2018. 3,1 t/ha. Uspoređujući s višegodišnjim prosjekom, u 2016. je palo za 140 mm više oborine i 1,2 0C je bila veća temperatura zraka, u 2017. palo je za 69 mm manje oborine i za 1,7 0C je bila veća temperatura zraka, a u 2018. palo je za 105 mm više oborine i za 0,6 0C je bila veća temperatura zraka. Na osnovi iznesenoga može se zaključiti da, kako je primijenjena istovjetna agrotehnika u sve tri godine uzgoja, na prinos graška su najviše utjecale vremenske prilike u vegetacijskom periodu, pri čemu se kao najpovoljnije ističu one u 2016. godini.