| Sažetak | Istraživanje je provedeno na površinama Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima u tri klimatski različite godine; sušnoj 2012., prosječnoj 2013., i vlažnoj 2014. s hibridima kukuruza iz FAO grupe 200 (Bc244, Ondina), FAO grupe 300 (Bc306, OS 398), FAO grupe 400 (Pajdaš i Drava404) i FAO grupe 500 (OS 515 i Bc572). Cilj rada je utvrditi reakciju hibrida kukuruza na različiti vremenske uvjete. Poljoprivrednom ocjenom klime na osnovi klimatski podataka za razdoblja 1986. – 2015. i 2011. - 2015. te 2012., 2013. i 2014. godinu utvrđene su sušna, prosječna i vlažna godina te postignuti prinosi i neka kvalitativna svojstva odabranih hibrida. Najveći ostvareni sklop je imao hibrid kukuruza Drava 404 u sušnoj godini (105.000 b m-2), a najmanji OS 515 i Pajdaš u prosječnoj godini (70.000 b m-2). Trogodišnji prosječni prinos zrna svih hibrida u pokusu bio je 10,43 t ha-1. Najveći prosječni prinos zrna istraživanih hibrida ostvaren je u vlažnoj (12,63 t ha-1) a najmanji u sušnoj godini (7,26 t ha-1). Najveći prinos u tri klimatski različite godine ostvario je hibrid Bc306 što upućuje na zaključak da je taj hibrid najotporniji na klimatske ekstreme. Najmanji prinos u sušnoj godini imao je hibrid Bc244 i Pajdaš, odnosno u sušnoj godini manji su prinosi FAO grupa 200 i 500. Analizom vlage zrna utvrđeno je da je najveću vlagu u berbi imao hibrid Pajdaš (25 %) u 2014. godini, a sušne 2012. godine Bc306 (21,6%). Općenito u sušnoj godini prosječna vlaga zrna bila je 15,6 % što znatno umanjuje troškove sušenja. Prosječna hektolitarska masa trogodišnjeg pokusa je 70,6 kg dok je najveću hektolitarsku masu imao hibrid Bc244 u sušnoj godini (78,4 kg). Najmanji prosječni hektolitar imao je hibrid OS 515 (67,4 kg), a u kišnoj godini Drava (64,2 kg). Prosječna masa 1.000 zrna pokusa bila je 369,8 g, a ona je bila najveća kod hibrida Pajdaš u vlažnoj godini (524,5 g), a najmanja kod hibrida Drava 404 u sušnoj godini (257,7). |
