prikaz prve stranice dokumenta Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj
  Preuzmi
PDF 1.26 MB
specijalistički diplomski stručni
Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj
2016. urn:nbn:hr:185:312319
Starčević, Vladimir
Veleučilište u Križevcima

Citirajte ovaj rad

Starčević, V. (2016). Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj (Specijalistički diplomski stručni). Križevci: Veleučilište u Križevcima. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:312319

Starčević, Vladimir. "Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj." Specijalistički diplomski stručni, Veleučilište u Križevcima, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:312319

Starčević, Vladimir. "Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj." Specijalistički diplomski stručni, Veleučilište u Križevcima, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:312319

Starčević, V. (2016). 'Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj', Specijalistički diplomski stručni, Veleučilište u Križevcima, citirano: 25.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:312319

Starčević V. Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj [Specijalistički diplomski stručni]. Križevci: Veleučilište u Križevcima; 2016 [pristupljeno 25.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:312319

V. Starčević, "Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj", Specijalistički diplomski stručni, Veleučilište u Križevcima, Križevci, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:312319

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:185:312319
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPrimjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj
AutorVladimir Starčević
MentorMiomir Stojnović (mentor)
Član povjerenstvaLidija Firšt-Godek (član povjerenstva)
Član povjerenstvaVlado Kušec (predsjednik povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Veleučilište u Križevcima
Križevci
Datum i država obrane2016-06-23, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Sažetak
U ovom radu istražena je primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj. Nakon rata oko 10% površine Republike Hrvatske proglašeno je područjem zagađenim minama. Godine 2005. postotak strojnog razminiranja u Hrvatskoj iznosio je vrlo visokih 85% obrađenog područja, pri čemu nije bilo žrtava. To ukazuje na činjenicu da postoji malen postotak minski sumnjive površine na kojemu se strojevi ne mogu koristiti. Ta područja nisu bila prikladna za strojno razminiranje (kamenita područja, tlo niskih nosivih karakteristika poput močvare, šumovitih predjela, itd.). Strojevi su pridonijeli povećanju kapaciteta, poboljšanju sigurnosti i kvalitete rada, kao i smanjenju cijene razminiranja. To je posljedica razumijevanja njihove uloge i razvoja za stvarne uvjete razminiranja. Sukladno raznolikosti zadaća razminiranja, dizajnirano je nekoliko kategorija strojeva: laki, srednji i teški. U većini slučajeva strojevi s mlatilicom bolje razminiraju od strojeva s frezom. Lake i srednje mlatilice imaju svoje prednosti u veoma zahtjevnim ispresijecanim područjima, u lakšem pristupu području, u šumama i oko uništenih kuća. Na temelju teorije o obradi tla, učinka eksplozije mina na ljudsku sigurnost i performansi strojeva, konstruirani su originalni modeli strojeva, što omogućava održiva tehnička rješenja.
Sažetak (engleski)
The paper deals with the implementation of machinery in humanitarian demining of agricultural land in the Republic of Croatia. After the war around 10% of Croatia’s surface area was declared mine-polluted teritory. In the year 2005. the percentage of machine demining in Croatia amounted to a very high 85% of treated area, while there were no casulties. This points out that there is only a very small percentage of the mine suspected areas where machines could not have been used. These areas were not suitable for machine demining (rocky areas, soil of low bearing characteristics such as marsh land, forest areas etc.). Machines have contributed to higher performance, improved safety and quality of work as well as lower price of demining. This is the result of understanding their role and development for the actual demining conditions. According to the diversity of the ground clearing tasks, machines are designed in several categories: light, medium and heavy. In most cases machines with flails perform demining better than machines with a tiller. Especially light and medium flails have advantages in very demanding intersected regions, in easier access to the areas, in forests and around demolished houses. Based on the theory of soil treating, effects of mine explosions on human safety and machine performance, the original machine models are designed, allowing feasible technical solutions.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:185:312319
Studijski programNaziv: Poljoprivreda
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: specijalistički diplomski
Akademski / stručni naziv: stručni/a specijalist/specijalistica inženjer/inženjerka poljoprivrede (struč. spec. ing. agr.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-07-01 10:18:58