Poznato je da se konoplja može koristiti kao sakupljač onečišćenja odnosno uzgajati kao biljka za remedijaciju onečišćenih tala. Istraživanje je provedeno u analitičkom laboratoriju na odsjeku za kemiju i biokemiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta Mendel u Brnu. Postavljen je pokus sa sjemenom 10 različitih kultivara konoplje gdje je istraživan postotak klijavosti sjemena tretiranog onečišćenom otpadnom vodom, razrijeđenom otpadnom vodom i destiliranom vodom. Utvrđene su količine teških metala u vodi i klijancima nakon četiri dana. Najveće broj klijavih zrna utvrđen je kod svih sorti na varijantama gdje je sjeme zalijevano otpadnom vodom. Međutim, drugi dan na toj varijanti posušili su se svi klijanci. Na varijanti gdje je sjeme zalijavano razrijeđenom otpadnom vodom najveća količina nikla u klijancima utvrđena je kod sorte Bialobrzeskie dok je sorta Santhica 27 sakupila najviše cinka, a sorta USO 31 najviše žive. Iz navedenog se može zaključiti da se konoplja ne može uzgajati kao biljka za remedijaciju u blizini odlagališta otpada. Na tlima onečišćenim manjim količinama cinka najbolje je uzgajati sortu konoplje Santhica 27, za remedijaciju cinka sortu Bialobrzeskie, a na tlima gdje ima žive sortu USO 31.