KRETANJE POJAVNOSTI ZOONOZA U REPUBLICI HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 2010. DO 2019. GODINE Istraživanje u svrhu izrade završnog rada provedeno je 2021. godine, a predmet rada je bilo kretanje pojavnosti zoonoza u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2019. godine. Cilj rada je bilo utvrđivanje izvora i učestalost pojave zoonoza po županijama Republike Hrvatske za razdoblje od 2010. do 2019. godine uz obradu bolesti uzrokovanih virusima, bakterijama i parazitima. Zoonoze predstavljaju grupu bolesti kod kojih su oboljenja ljudi najčešće zabilježena nakon boravka sa bolesnim životinjama ili konzumiranja hrane koja podrijetlom potječe od zaraženih životinja. Iz tog razloga se u ovom radu nastojala prikazati stvarna situacija i stanje pojavnosti zoonoza u Republici Hrvatskoj temeljena na praćenju i vođenju evidencije o pojavi zaraznih bolesti kroz desetogodišnje razdoblje kako bi se javnost na što bolji način informirala te potaknula na podizanje svijesti odnosno mjera potrebnih kako bi se umanjila mogućnost pojave zaraznih bolesti. Važnost praćenja, evidencije i kontrole stoga ima veliki značaj jer ukoliko se ne bi pridržavali navedenih mjera, zoonoze bi mogle uzrokovati stradanja ljudi sa značajnim socioekonomskim posljedicama te izazvati značajne gospodarske gubitke u proizvodnji hrane i prehrambenoj industriji. U radu su opisane najznačajnije zoonoze koje su se pojavljivale u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2019. godine, a sami rad se bazirao na obradi sekundarnih izvora podataka odnosno godišnjih izvješća Ministarstva poljoprivrede (odjel za veterinarstvo) i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). U istraživanom razdoblju od 2010. do 2019. godine prema ukupnom broju zabilježenih slučajeva kod domaćih životinja, najznačajnija godina prema pojavi zaraznih bolesti bila je 2010. u kojoj je zabilježeno sveukupno 3 156 slučajeva zaraze, od kojih je kod divljih životinja sveukupno zabilježeno 598 slučajeva zaraze. Najintenzivnija bolest prema najvećem broju zabilježenih slučajeva kod domaćih životinja bila je leptospiroza sa sveukupno 5 919 slučajeva zaraze, a kod divljih životinja bjesnoća sa sveukupno 1 082 slučaja. Najistaknutija županija prema zbroju zabilježenih slučajeva kod domaćih životinja je bila Bjelovarsko-bilogorska županija sa sveukupno 623 slučaja, a kod divljih životinja Zagrebačka županija sa 17. Najistaknutije županije prema zbroju zabilježenih lokacija kod domaćih životinja su bile Zagrebačka i Osječko-baranjska županija sa sveukupno 19 lokacija, dok je kod divljih životinja to bila Sisačko-moslavačka županija sa 34 lokacije. Preporuke u vidu općih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti: redovito praćenje evidencije o pojavi zaraznih bolesti u Republici Hrvatskoj, provedba sustavne i redovite dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, poboljšanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta na površinama, u prostorijama ili objektima, redovita provjera zdravstvene ispravnosti vode, redovita provjera odvodnje otpadnih i balastnih voda te otpadnih tvari, neškodljivo uklanjanje svih lešina nađenih u blizini domaćih životinja, pravilno ograđivanje prostora gdje se drže domaće životinje kako bi se smanjila mogućnost kontakta sa divljim životinjama.