Cilj istraživanja bio je utvrditi kvalitetu silaže i sjenaže u proljetnim obrocima na 10 gospodarstava koja proizvode kravlje mlijeko. Drže ukupno od 8 do 31 grlo goveda, od čega 6 do 14 krava. Gospodarstva se nalaze u križevačkom kraju. Uzorkovanje navedene voluminozne krme obavljalo se u travnju 2016. godine. Od 10 gospodarstava, na 8 je bila prisutna silaža i to od cijele biljke kukuruza, dok je sjenaža bila prisutna na 9 gospodarstava i to na 4 od mase s prirodnih travnjaka, na 2 od DTS-a, na 1 od smjese talijanskog ljulja i lucerne te na 2 od talijanskog ljulja kao čistog usjeva. Analiziranje uzoraka obavljeno je NIRS aparatom (Foss, Model 6500). Korištenjem škotskih kalibracijskih modela utvrđeni su sljedeći parametri kvalitete silaže: korigirana suha tvar (KST), organska tvar (OT), sirovi proteini (SP), neutralna detergent vlakna (NDF), metabolička energija (ME), kiselost (pH), fermentirajuća metabolička energija u ME (FME/ME), škrob i probavljivost organske tvari u suhoj tvari (D-vrijednost). Za sjenažu je još utvrđivan i razgradivi SP, amonijski dušik (NH3-N), šećer i faktor konzumacije za goveda (FK). Prosječni rezultati analiza uzorkovanih silaža kukuruza pokazali su sljedeće: KST je iznosila 371 g/kg svježe mase (302 - 510), sadržaj škroba 321 g/kg ST (240-367), NDF 421 g/kg ST (408-439), ME 11,2 g/kg ST (9,7-11,7), pH 3,8 (3,6-4,4), SP 62 g/kg ST (50-96), FME/ME 79 % (76-81) i D-vrijednost 69 % (61-73). Prosječni rezultati analiza uzorkovanih sjenaža pokazali su sljedeće: KST je iznosila 488,8 g/kg svježe mase (272 - 742), sadržaj šećera 120,2 g/kg ST (53-200), NDF 484 g/kg ST (377-578), ME 9,9 g/kg ST (8,5-11,0), pH 5,4 (4,4-5,9), SP 117 g/kg ST (50-220), razgradivi SP 87,2 % (77-95), NH3-N 208 g N/kg ukupnog N (151-262), FME/ME 81,2 % (68-86), OT 938,7 g/kg ST (885-960), D-vrijednost 61,8 % (53-69) i FK 116,2 (99-122). Na osnovi rezultata može se zaključiti da je silaža na većini gospodarstava bila stabilna, dobrog udjela FME/ME i dobre probavljivosti, ali niskog udjela proteina. Može se izdvojiti jedna silaža s vrlo visokim sadržajem KST te, iako višim sadržajem proteina, znatno lošijim rezultatima ostalih parametara kvalitete. Kod sjenaža, prisutne su vrlo velike varijacije u kvaliteti, za što se može pretpostaviti da je uzrok kvaliteta ishodišne mase (botanički sastav), različita agrotehnika (posebice gnojidba), zatim različiti stadij razvoja biljaka u vrijeme košnje i različiti stupanj provenutosti mase prije stavljanja u anaerobne uvjete.