U istraživanju utjecaja određenih okolišnih čimbenika na broj somatskih stanica u mlijeku krava na području grada Križevaca korišteno je 10700 selekcijskih uzoraka mlijeka dobivenih redovitom kontrolom mliječnosti krava. Istraživanje je provedeno na području grada Križevaca u razdoblju od 01.12.2014. do 30.11.2015., s ciljem utvrđivanja kretanja BSS te istraživanja utjecaja određenih okolišnih čimbenika (rednog broja laktacije, stadija laktacije, sezone i veličine stada) na BSS u mlijeku. Svi navedeni okolišni čimbenici imaju utjecaj na BSS u mlijeku, ali je on zanemariv ukoliko vime nije inficirano. Broj somatskih stanica (BSS) je najraširenije prihvaćeno mjerilo kvalitete mlijeka i zdravlja vimena. Sve vrijednosti somatskih stanica u individualnom uzorku mlijeka manje od 250.000 u mL mlijeka upućuju na zdravo vime i na normalnu (fiziološku) sekreciju mlijeka. Prosječni broj somatskih stanica ukupnog promatranog uzorka bio je 360.000/mL mlijeka, a 79,79% uzoraka imalo je BSS≤400.000, odnosno kategorizira se u I. razred („EU kvaliteta“). Udio laktoze konstantno je opadao kako je rastao BSS. Primijećen je blagi porast sadržaja bjelančevina u razredu BSS iznad 200.000 SS/mL. Sadržaj mliječne masti je nepovezano varirao. Redni broj laktacije ima utjecaj na BSS u mlijeku na način da prva laktacija ima najmanji broj somatskih stanica (241), a zatim BSS raste iz laktacije u laktaciju sve do 479 u petoj i višim laktacijama. Stadij laktacije također ima utjecaj na BSS u mlijeku, krivulja BSS obrnutog je smjera od laktacijske krivulje, najveći BSS je u kolostrumu. Tijekom proljetnog razdoblja bio je najmanji BSS (323), zatim je nadalje broj rastao kako su se izmjenjivala godišnja doba sve do 390 tijekom zime. Najveća stada (sa 21 i više krava) imala su najmanji prosječan BSS, njihov broj raste sa smanjivanjem stada.