Na površinama OPG-a Kolenko Marijan, na području Koprivnice i okolice, provedeno je istraživanje na hibridima: P9911, P0023, P0164, P0200, P0216 i P9978. Cilj rada bio je istražiti tehnologiju proizvodnje te obaviti određena opažanja i mjerenja kako bi se uvidjele pojedine karakteristike navedenih hibrida u proizvodnoj 2020. godini. Na osnovu istraživanja tehnologije proizvodnje hibrida kukuruza uvidjelo se da je na 77% površina pod kukuruzom obavljena ponovljena sjetva. Ne provodi se osnovna gnojidba nego samo startna gnojidba i prihrana. Prisutan je disbalans u omjeru glavnih hraniva. Gnojidbom se dodaju dovoljne količine dušika, a iznimno male fosfora, a naročito kalija. Za pojedine hibride je primijenjena prevelika gustoća sjetve, posebice ukoliko se uzme u obzir nedostatna količina hraniva u gnojidbi. Na osnovu opažanja i mjerenja tijekom vegetacije kukuruza uvidjelo se da se hibridi nisu puno razlikovali po broju dana od sjetve do metličanja/svilanja, a određene su razlike nastale od svilanja do mliječne, a zatim ponovno manje do fiziološke zriobe zrna. Hibrid P9911 najprije je došao u fiziološku zriobu, mada je posijan 7 dana kasnije od najranije posijanih hibrida kukuruza. Najranija sjetva bila je 21.4., a najkasnija 30.4. 2020. Visina biljaka, broj nodija, a samim time i duljina internodija, bili su u skladu s FAO grupom kojoj hibridi pripadaju (FAO 400). Vlaga u zrnu u trenutku berbe (4.10.2020.) kretala se od 27,1 do 31,83%. Najprinosniji hibrid bio je P9911 s prinosom od 17,7 t/ha, a najmanje zrna je postignuto hibridom P0164, 14,1 t/ha. Zaključno se može reći da unatoč manjkavostima uočenim u tehnologiji proizvodnje istraživanih hibrida, dobiveni rezultati prinosa suhog zrna iznimno su zadovoljavajući te se može pretpostaviti da je u tlu bilo dovoljno hraniva za stvaranje visokih prinosa zrna.