| Abstract | Cilj rada bio je utvrditi utjecaj oblika vegetacijskog prostora (12,5x8 i 25x4 cm) i prihrane dušikom (s 150 kg ha-1 KAN-a prije početka cvatnje graška), kod dvije sorte stočnog graška, Lessna i Jari stočni grašak (JSG). Istraživanje je provedeno u Križevcima u 2016. Određivana je masa suhe tvari kvržica, udio bjelančevina u nadzemnoj masi i zrnu (u suhoj tvari) te prinos i masa 1.000 zrna. Masa suhe tvari kvržica određivana je dva puta, prije početka cvatnje graška i u fazi formiranja mahuna. U prvom određivanju masa kvržica se kretala od 0,27 do 0,70 g i bila je najveća na korijenu sorte JSG, sijane na 12,5x8 cm. Drugog određivanja nije bilo jer su ličinke pipa mahunarki (Sitona sp.) izgrizle kvržice. Sadržaj bjelančevina u suhoj tvari u nadzemnoj masi određivan je u vrijeme cvatnje graška i kretao se od 19,3 do 25,9 % i bio je najveći kod sorte JSG, sijane na 12,5x8 cm i prihranjene. Prinos zrna kretao se od 2.830 do 4.290 kg ha-1 i bio je najveći kod sorte Lessna uzgajane uz prihranu i na razmak 12,5x8 cm, a najmanji kod sorte JSG uzgajane bez prihrane i na razmak 25x4 cm. Sadržaj bjelančevina u zrnu kretao se od 21,8 do 26,8 % i bio je najveći kod sorte JSG, sijane na 12,5x8 cm i prihranjene, a najniži kod sorte Lessna sijane na 25x4cm i bez prihrane dušikom. Masa 1.000 zrna kretala se od 197 do 212 grama, a krupnije sjeme imala je sorta JSG.
Kao konačan zaključak jednogodišnjeg istraživanja može se reći da su, kod obje sorte, prihrana i oblik vegetacijskog prostora s užim međurednim razmakom doveli do boljih rezultata, prvenstveno sadržaja bjelančevina i prinosa zrna. Sorta Lessna postigla je veće prinose zrna, a sorta JSG veći sadržaj bjelančevina. |
