U ovom radu analizira se društveni značaj urbanih vrtova u Gradu Zagrebu putem provedbe intervjua sa stručnjacima zaduženima za razvoj urbanih vrtova i korisnika tih vrtova. Iako urbani vrtovi postoje već desetljećima u Gradu Zagrebu i postojali su primarno zbog uzgoja hrane za vlastite potrebe, danas su urbani vrtovi važni zbog jačanja svijesti o njihovoj ulozi u održivom razvoju, utjecaju ekološki uzgojene hrane na zdravlje čovjeka kao i pokretanju projekta Gradski vrtovi uz potporu grada Zagreba. Projekt Gradski vrtovi nastao je participacijom i aktivnim sudjelovanjem građana i civilnih udruga te sudjelovanjem institucija Grada, koje su prepoznale želje i potrebe lokalnog stanovništva za proizvodnjom hrane. Druženje, briga za psihičko i fizičko zdravlje i potreba za sigurnom, zdravom i organskom hranom postaju glavni motivi suvremenih korisnika u korištenju urbanih vrtova što je potvrdilo i ovo istraživanje. Stručnjaci i vrtlari složili su se kako su Gradski vrtovi postali važan projekt u jačanju lokalne zajednice kroz inkluziju najranjivijih socijalnih kategorija društva, povezivanju građana preko zajedničkog održavanja vrtova kao i jačanju veza između članova obitelji. Proizvodnja hrane prema organskim načelima, organizirano prikupljanje otpada, edukacija, participacija građana unutar projekta Gradski vrtovi primjer su dobre prakse održivog načina života unutar Grada Zagreba.