Sirak je sve zastupljenija kultura u Hrvatskoj, kako zbog proizvodnje voluminozne mase za hranidbu stoke, tako i zbog proizvodnje biomase za biopostrojenja. Hibridi krmnog sirka vrlo se dobro uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. U proizvodnji sirka na gospodarstvima primjenjuju se različite gustoće sjetve s različitim oblicima vegetacijskog prostora. Često se primjenjuju širi meĎuredni razmaci, s malim razmacima izmeĎu biljaka u redu. Uţi razmaci izmeĎu redova osiguravaju ujednačenije razmake izmeĎu biljaka, što povećava efikasnost korištenja svjetla i vlage. U agroekološkim uvjetima Varaţdinske ţupanije (Vinica) u 2015. godini postavljeno je istraţivanje s dva sirka (Sorghum bicolor L.): Tarzan i Zerberus te dva kriţanca sirka i sudanske trave (S. bicolor x sudanense (Piper) Staf): Merlin i Sole. Sijani su u postrnoj sjetvi. Cilj je bio istraţiti utjecaj vegetacijskog prostora oblika 33 x 8,7 cm i 66 x 4,3 cm, pri istoj gustoći sjetve od 35 zrna/m2, na prinos svjeţe mase, suhe tvari i odnosa lista i stabljike u prinosu suhe tvari kod navedenih hibrida sirka. Sjetva je obavljena ţitnom sijačicom. U vegetacijskom prostoru 33 x 8,7 cm utvĎen je znatno viši prinos svjeţe mase i suhe tvari u odnosu na 66 x 4,3 cm, kod svih sirkova. Najviši prinos zelene mase i suhe tvari imao je Zerberus, a najniţi Sole. Udio komponenata prinosa u suhoj tvari pokazao je razlike u duljini vegetacije. Hibrid Sole ima najraniju vegetaciju i imao je naniţi udio lista, a najviši metlice, posebice kod vegetacijskog prostora 33 x 8,7 cm. Jednogodišnje istraţivanje pokazalo je da se Sole, Tarzan, Merlin i Zerberus razlikuju po svojem potencijalu rodnosti u kasnoj sjetvi, ali i da na rezultate ima utjecaj oblik vegetacijskog prostora. Budući da su istraţivanja jednogodišnja, za donošenje vjerodostojnijih zaključaka trebalo bi ih nastaviti.